Blue Fire Pointer

Rabu, 27 Agustus 2014

Historia Kona Ba ETI

Historia Kona Ba ETI

ESCOLA TÉCNICA INFORMÁTICA
( E T I )
Rua No. 6 de Setembro, Nu’u Badak Akadiru-Hun, Nain-Feto, Dili



RESUMO BADAK MATERIA CERTAME NIAN BA KOMEMORASAUN LORON ANIVERSARIO ESCOLA TÉCNICA INFORMÁTICA (ETI) BA DALA 3 NEBE SEI KOMEMORA IHA LORON 30 FULAN ABRIL TINAN 2012

Historia Badak Escola Técnica Informática (ETI)

            Atu hasoru dezafius mundu globalizasaun ho mudansa ba siensia teknologia iha merkadu global persija rekursu humanus nebe professional, laos deit ba sira nebe remata estudo iha ensinu superior maibe mos ba sira nebe aprende iha ensinu sekundaria nebe sai peritus, professional iha quantidade nebe barak. Peritus sira ne’e persija tebes iha area produsaun, industria, telekomunikasaun, negosio, edukasaun ho seluk-seluk tan. Tamba ho ida ne’e ensinu iha area teknika inportante tebes no sira obrigatoriomente atu hafoun ka update siensia no halo adaptasaun ba teknologia foun nebe buras loron ba loron ho makaas tebes nebe modern ho inovasaun iha mundu tomak. Ho ida ne’e seitor edukasaun sai hanesan seitor nebe vital ho estrategia no hamoris rekursu ema ida-ida iha kontekstu ”Investimento Capital Humano” 

            Minimu rekursu humano iha Nasaun oin-oin bele resolve liu husi maximiza no dezemvolve seitor edukasaun espesifiku ba nasaun dezemvolvido hanesan ita nia rai doben Timor-Leste. Tamba ida ne’e maka loke Escola Técnica Informática ba kelase kalan / noturna ba ema adultu ho nivel secundaria atu bele tama ba merkadu de servisu nomos atu bele kontinua ba nivel superior mesmu iha rai laran nomos iha rai liur. Ralasiona ho mehi kiik ida ne’e hanesan reaksaun no kontribuisaun positiva ba prosesu dezemvolvimento, no partisipasaun ema Timor Oan iha dezemvolvimento nia nasaun rasik ka ho prinsipu : “Timor oan sai duni nain ba nia rain rasik”
Liu husi prinsipu sira iha leten, maka Fundação Klibur Mata Dalan ba Cooperativa no Fila Liman Loke Escola Técnica Informática kelase kalan / noturna ba ema adultus no sei hahu loke nia aktividade inskrisaun ba estudantes iha Loron…………. Fulan……….Tinan….. iha Rua No. 6 de Setembro Nu’u badak Akadiru-Hin, Sub-Distrito Nain Feto Distrito Dili, Timor-Leste.
            Prosesu akreditasaun sei lao hela no relasiona ho ida ne’e Escola Técnica Informática halo nia inagurasaun iha loron 30 Fulan Abril Tinan 2010 husi Dr. José Lúis Guterres nebe assume kargu hanesan Primeiro Vice- Primeiro Ministro RDTL ho Dr. Paul Assis Belo assume kargu Vice Ministru Edukasaun nebe deside loron 30 Fulan Abril Tinan 2010 hanesan loron moris Escola Técnica Informática nian.
Fundador : FUNDAÇÃO KLIBUR MATA DALAN BA COOPERATIVA NO FILA LIMAN
No.de Registo : 3/DNRN-MJ/IV/2008              TIN.5002065


Missaun
Hasae kualidade rekursu humano ema Timor-Leste atu sai badinas, profissional no cultural iha aspectu oin-oin, tuir no partisipa dezemvolve moris ekonomiano establidade ba povo nia moris iha Ukun Rasik An iha era globalizasaun ida ne’e.

Vizaun :
Habelar an hodi tuir mudansa saida deit nebe iha Timor-Leste iha seitor Edukasaun, teknologia, ekonomia nomos seitor politik ho governasaun. Tamba iha prinsipu katak dinamica nebe relevante ho moris nudar nasaun nian no nesisidade nebe inportante liu para atu hatene.

Intensaun No Objectivu
Intensaun atu loke escola kelase noturna ne’e, tamba atu hasae kapasidade no kualidade de konhesementu iha area teknika informatika no bele hetan diploma escola formal nivel Secundaria hodi nun’e bele kontinua ba nivel ensino superior ou buka servisu ruma.

Objectivu:
  • Hasae kualidade rekursus humanu ema Timor oan liu-liu ba ema adultus sira, iha area teknik informatika.
  • Atu fasilita hodi bele hetan servisu no bele kontinua ba nivel ensino superior.

Donatur : NCBA / USAID
Mata dalan,
Pembinaan, bimbingan dan pengawasan: Ministerio da Educação da RDTL


EMBLEMA ESCOLA TÉCNICA INFORMATICA HO NIA SIGNIFIKA

Emblema Escola Técnica Informática desenha husi mestri Dionisio Miguel de jesus Ximenes,B.Gi iha iha tinan 2009 molok Escola ne’e hahu.

SIGNIFIKA

Kabuar :
Katak Instituisaun ne iha nia deveres 5 (lima) para hatudu nia an hanesan instituisaun Edukasaun.
  1. Responsabilidade ba Nasaun
  2. Responsabilidade ba Sociedade
  3. Responsabilidade ba individu
  4. Responsabilidade ba siensia
  5. Responsabilidade ba Relijiaun saida deit.

KOR AZUL :
Hatudu katak ambiente nebe diak : katak mudansa ka transformasaun ho dinamika nebe mosu tenki tuir no halo tuir.

KOR KINUR
Hatudu katak osan mean : signifika katak buat hotu nebe ita halo atu para hetan mehi nebe ita hakarak hamutuk. Atu sai osan mean bam undo tomak katak sai hanesan liu ba ema iha mundo tomak.
BOLA MUNDU.

Bola mundo hatudu katak instituisaun ne instituisaun Edukasaun. Nebe estuda dinamika ka buat hotu nebe lao iha mundo ne’e, atu hantene mundu ne nia lalaok tomak principal tenki liu edukasaun.

KOMPUTADOR :
Espesialidade ou area nebe instituisaun ne’e iha ba.

FITUN, LIVRU HO LAPIZERA
Fo roman ba edukasaun no sai hanesan mata dalan ba ema ida-ida.

HISTORIA NASIONAL TIMOR-LESTE


Historia Timor-Lestehahu temi husi ema Australoid no Melanesia sira husi Portugal nebe tama mai halo negosio ho rai ida ne’e (Timor-Leste) iha siklu 16 no halo nia okupasaun kolonial iha siklu neba mos. Ikus mai mosu konflitu barak-barak entre Portugal ho Olanda (Nederland) hodi halo akordu iha tinan 1859 nebe Portugal intrega sorin balun rai ida ne’e ba Olanda (Timor-Kupang). Iha funu mundial daruak   tinan 1942 to’o 1945 Japaun okupa tomak Timor-Leste, maibe ikus mai Japaun lakon iha funu mundial daruak ne’e no Portugal fila hikas mai okupa nafatin Timor-Leste.
Iha tinan 1975, nebe akontese Revoluzaun Aifunan iha Portugal no Guvernador Portugal iha Timor-Leste, Lemos Pires, la simu resposta husi Guverno Central iha Portugal hodi haruka ajuda mai Timor-Leste nebe akontese funu sivil, hodi nune’e Lemos Pires haruka dada tropa Portugal nebe iha Timor-Leste laran tomak hodi halo evakuasan ba rai pedasuk nebe hanaran Atauro. Liu tiha ida ne’e FRETILI N hatun bandeira Portugal hodi halo nia proklamasaun ninia Independensia iha loron 28 Novembro 1975. Tuir informasaun husi Nações Unidas, durante ukun fulan 3 nia laran mosu konflitu iha Guverno Timor-Leste hahu husi fulan setembro to’o Novembro, FRETILIN halo intimidasaun ba populasaun sivil (60.000 Pessoas) maoritas feto ho labarik sira tamba sira nia Laen apoiantes ba Integrasaun ho Indonesia. intervista ida iha loron 5 Abril 1977 ho Sydney Morning Herald, Ministru Estrangeiro Indonesia Adam Malik hatete katak “Funu sivil ne’e hamate ona ema besik 50.000 ka 80.000”. Biban lakleur, grupu Pro-Integrasaun halao deklarasaun integrasaun ho Indonesia iha loron 30 Novembro 1975 hodi husu ajuda Indonesia foti fila ukun nebe FRETILIN ukun dadaun tamba ho dutrina Komunista.
Liu tiha ida ne’e tropa Indonesia hahu invade ona Timor-Leste iha loron 7 Dezembro 1975, FRETILIN hamutuk ho populasaun Rihun-bba rihun refugia ba ailaran hodi kontra tropa Indonesia, liu ema 200.000 husi populasaun hirak ne’e mate tamba bombardier husi tropa Indonesia nomos balun mate tamba moras no hamlaha. Barak mos mate iha vila bainhira intrega an ba tropa indoneia, maibe Ekipa Cruz Vermelha Internasional nebe toma konta ba ema sira ne’e la konsege salva balun.
Sorin seluk mos akontese vitima iha ailaran, akontese nemos husi Gurpu FRETILIN radikal hodi hasoru ema sira nebe moderat liu. Hodi nune’e maka lider-lider FRETILIN hetan oho husi maluk FRETILIN iha ailaran. Historia ne’e akontese mos ba lider hanesan Francisco Xavier do Amaral, Prezidente dahuluk Timor-Leste nebe halo deklarasaun Independensia Timor-Leste nian iha tinan 1975. Sekarik biban neba Jeneral Wiranto (nebe biban neba sei Letnan) la salva Xavier iha kuak nebe FRETILIN sira kastigu nia iha ailaran, parese oras ne’e dadaun nia laos ona Prezidente Partido ASDT iha Timor-Leste agora.
Durante fulan 3 funu sivil (setembro to’o Novembro 1975) no durante tinan 24 okupasaun Ilegal husi Invaszaun Tropa Indonesia (1975-1999) liu ema nain 200.000 mate no ema nain 60.000 mate husi FRETILIN nia liman tuir informasun husi Nações Unidas. Barak liu mak mate iha Tropa Indonesia nia liman molok no depois de invazaun no balu mos mate tamba moras ho hamlaha. Rezultado husi CAVR katak ema nain 183.000 mate iha Tropa Indonesia nia liman tamba beneno sasan quimika husi bomba napalm, no morteiro.
Timor-Leste sai provinzia Indonesia ninian ba 27 iha tinan 1976 depois Guvernador Jeneral Timor-Portugal ikus liu Mario Lemos Pires hadok an husi Dili, tamba lakonsege dumina situasaun nebe mosu funu sivil, Portugal mos lakon prosesu deskolonial iha Timor-Portugal maibe nafatin klaim Timorr-Portugal hanesan ninia rai nebe nia husik hela.
Amerika ho Australia ”Konkorda” invazaun Indonesia tamba tauk Timor-Leste sai fatin ba komunista liu-liu tamba funu sivil Timor-Leste hanesan FRETILIN nebe ho ninia dutrina Marxis-Komunis. Amerika ho Australia tauk infaktu dutrina komunista haluan no influensia ba Asia Tenggara, halo amerika nakdoko iha Vietnam nebe hamonu Saigon ka Chi minh City.
Mosu demostrasaun ida iha Australia nebe hasoru invazaun Indonesia iha Timor-Leste, nune’e mos iha Timot-Leste laran tomak mosu demostrasaun husi joventude hodi kontra okupasaun illegal nebe ikus mai mosu masakre oin-oin hanesan masakre : Kararas Viqueque, Santa Cruz Dili, Igereja Liquica, Igereja Suai no masakre seluk-seluk tan. Masakre Santa Cruz akontese iha loron Terça Feira, data 12 de Novembro Tinan 1991 nebe hamate ema atus ba atus. Mesmu masakre santa cruz ne’e hamate ema lubun bo’ot maibe lahamate nasionalismu no esprito ukun rasik an povu no joventude Timor-Leste.
Nações Unidas mos la konkorda ho hahalok Indonesia nian. Molok Referendum nebe hala’o iha loron 30 Agustus 1999, iha akordu nebe halo husi Nações Unidas entre Indonesia ho Portugal iha loron 5 Maiu 1999, mayoritario populasaun Timor-Leste hili Ukun Rasik An husi Indonesia, hahu husi Referendum to’o Forsa International ba Timor-Leste International Force for East Timor (INTERFET) to’o Timor-Leste Setembro 1999, Ema sira nebe apoiantes Integrasaun halo violensia bot hasoru sira nebe mak hakarak ukun rasik an, rezulta ema nain 1.400 mate no 300.000 obriga refugia ba Timor-Loromonu, Infrastruktra hanesan Uma, sistema irigasaun, be mos, Eskola, eletricidade, Igreja hetan istragus hotu. Iha loron 20 Setembro forsa dame internasional INTERFET tama Timor-Leste no hakotu problema hirak ne’e. Iha Loron 20 Maiu 2002, Timor-Leste internacionalmente sai hanesan Nasaun Independente ho naran Republika Demokratika Timor-Leste.


KONHESEMENTO GERAL BA KOMPUTADOR
Liafuan komputador mai husi lian Latina katak “Computare” nebe ho signifika katak “sura”.
  1. Kompueter katak grupo ida husi instrumentu elektroniku nebe komposto husi instrusaun input, instrumentu nebe halo procesamento ba input no instrument output nebe mak bele fo sai informasaun no servisu otomatikamente.
  2. Klassifikasaun komputador tuir procesamento dados sei fahe ba parte tolu, mak hanesan tuir mai ne,e :
  3. Komputador Analog katak komputador nebe uza ba procesamento dados analog ka kontinuasaun.
  4. Komputador Digital katak komputador nebe uza ba procesamento dados digital deit.
  5. Komputador Hibrid katak kombinasaun hosi komputador anlog ho komputador digital nebe mak halo procesu ba dados kualitativo no kuantitativo.
  6. Klassifikasaun komputador tuir medida fisiko sei fahe ba 5 :
  7. Super Computer
  8. Mainframe Computer
  9. Mini Computer
  10. Workstation Computer
  11. Micro Computer
  12. Klassifikasaun komputador tuir ninia objectivo nebe atu uza, sei fahe ba rua (2) :
  13. Komputador ba objectivo especialidade katak komputador nebe mak uza deit ba necessidade special no sei halo servisu oin ida deit, exemplo komputador ba halimar game.
  14. Komputador ba objectivo jeneralidade katak komputador nebe bele uza ba necessidade geral no bele halo servisu oin-oin, exemplo PC, Laptop, Notebook, nst.
  15. Klassifikasaun komputador tuir gersaun ka historia komputador nia sei fahe ba lima (5) :
  16. Gerasaun I (Primeiro) nebe mosu iha tinan 1946-1959.
  17. Gerasaun II (Segundo) nebe mosu iha tinan 1959-1964.
  18. Gerasaun III (Terceiro) nebe mosu iha tinan 1964-1970.
  19. Gerasaun IV (Quarto) nebe mosu iha tinan 1970-1990.
  20. Gerasaun V ( Quinto) nebe mosu iha tinan 1990 to’o agora.
  21. Procesamento dados nebe uza komputador hanaran procesamento dados elektroniku.
  22. Dados mak hanesan rekoila akontecimento nebe mak foti husi realidade ida nebe mak seidauk iha significado ba ema nebe atu simu no sei precisa procesu tan.
  23. Informasaun katak rezultado husi procesamento dados ba formatu ida nebe signifikativo liu.
  24. Sirkulasaun procesamento dados elektroniku sei fahe ba parte 5 :
  25. Origination mak procesu primeiro nebe mak sei halo rekoilamentu ba dados no sei hatama dados refere ba dokumentos basiku.
  26. Input katak procesu hatama dados ba komputador liu husi instrumento input ka input device
  27. Processing katak procesu procesamentu dados iha komputador laran ho insturmento procesu (processing device)
  28. Output katak procesu produsaun output husi rezultado procesamentu dados ho instrumentu output (output device).
  29. Dirtribuition (distribuisaun) katak procesu halo distribuisaun rezultado husi output ba parte nebe mak iha direito atu hetan ka precisa informasaun.
  30. Storage katak procesu atu rai rezultado husi procesamento dados.
  31. Struktura (hirarquia) dados sei fahe ba parte 4 :
  32. Byte : unidade ki’ik husi dados.
  33. Field
  34. Record
  35. File
  36. Sistema komputador forma husi elemento inportante tolu (3) mak hanesan hardware, software no braiware.
  37. Hardware : komponente fisiku sira nebe ita bele hare’e no kaer ho liman, mak hanesan input, processing no output.
  38. Input : procesu hatama dados ba komputador laran liu husi komponente input. Exemlo keyboard, mouse, nst.
  39. Processing : procesu procesamento dados ho komponente procesamentu nian (processing device). Exemplo : CPU (Central Processing Unit)
  40. Output : procesu produsaun output husi rezultado procesamentu dados ho instrumentu output (output device) nebe sai hanesan informasaun ba ema nebe precisa. Exemplo output device Monitor, Printer, speaker nst
  41. Software mak hanesan instrumentu no programa sira nebe iha komputador nia laran nebe bele hare maibe labele kaer ho liman. Software sei fahe ba parte 2 mak hensan sistema operasaun no program aplikasaun.
  42. Sistema operasaun mak software ida nebe halo kontrolu no halo koordenasaun entre hardware no progama aplikasaun sira iha komputador laran.
  43. Sistema operasaun nia fungsaun atu halo interpretasau entre hardware dan software. Exemplo Windows, Linux, Dos, Mac OS, nst
  44. Programa Aplikasaun mak software ida nebe bele determina katak oinsa uza rekursu ida atu resolve problema husi ema nebe uza komputador (user). Exemplo Microsoft Office Word, Excel, Power Point, Photosop, Access, Visual Basic, nst.
  45. Brainware (rekursu humano) mak ema nebe iha kapacidade ka rekursu halao servisu ho komputador. Brainware sei fahe ba 3, mak hanesan Analizador ba sistema, programador no operador.
  46. Analizador ba sistema mak ema nebe nia fungsaun atu halo studu, analiza, no kria sistema ida elektronikamente tuir aplikasaun nebe user hakarak.
  47. Progaramador maka ema nebe halo progarama tuir especialidade programa komputador nian.
  48. Operador mak ema nebe nia fungsaun ka servisu halo operasaun ba komputador.
  49. Media rai dados iha komputador nia laran hanaran memoria. Memoria komputador sei fahe ba rua mak henesan memoria internal no memoria external.
  50. Memoria internal iha rua mak henesan Read Only Memory (ROM) no Random Access Memory (RAM)
  51. ROM mak memoria internal nebe nia fungsaun atu rai programa sira nebe mai husi pabrika komputer rasik no sei le’e husi ema nebe uza komputador.
  52. RAM mak memoria internal nebe nia fungsaun atu rai programa no dados wainhira komputador sei moris ka provisorio deit.
  53. Memoria external mak memoria sira nebe bele rai programa ka dados ho durasau tempo nebe kleur, exeplo Diskette, Hardisk, DVD-R, DVD-RW, CD-R, CD-RW, Flash Disk, nst.
  54. CD-ROOM : fatin nebe atu tau CD ba komputador laran atu komputador bele le’e dados ka programa husi CD.
  55. DOS : Disk Operation System
  56. BIOS : Basic Input Output System
  57. Micsoft office mak programa aplikasaun ida nebe halo husi kompania Microsoft Corporation, nebe composto husi Microsoft word, excel, power point, access nst.
  58. Microsoft office Word mak programa aplikasaun procesamento ba textu (word processor) nebe bele halo relatorio, dokumentos, brosura, tabela, nst.
  59. Microsoft office Power Point mak programa aplikasaun nebe ita uza atu halo aprezentasaun.
  60. Microsoft office excel mak programa apliksaun nebe ema atu halo kontazen ba dados.
  61. Jeralmente struktura keyboard sei fahe ba parte 4 :
  62. Typing keys (butaun ketik) : parte keyboard nebe komposto husi latra, número no simbolo sira.
  63. Numeric Keys : parte keyboard nebe komposto husi número no simbolo operasaun aritematika.
  64. Function keys : parte keyboard nebe komposto husi fungsaun sira nebe espesifiku mak hanesan butaun F1 to’o F12.
  65. Control keys : parte keyboard nebe komposto husi butaun controlo nebe bele halo controlo ba sira seluk, hanesan home, end, insert, delete, page up, page down, control (ctrl), alternate (alt) dan escape (esc).
  66. Fungsaun Keyboard iha Microsoft office :
  67. CTRL + A : atu halo metan ka hili texu timak
  68. CTRL + B (Bold) : atu halo letra sai bukar ka mahar
  69. CTRL + C : atu kopia textu
  70. CTRL + E : atu muda parágrafu ba klaran
  71. CTRL + I (Italic) : atu halo letra hatoba tesik
  72. CTRL + J : atu halo parágrafu sorin-sorin hanesan
  73. CTRL + L : atu muda parágrafu ba sorin karuk
  74. CTRL + N : atu loke dokumentos foun
  75. CTRL + P : atu print dokumentos
  76. CTRL + R : atu muda parágrafu ba sorin los (kuana)
  77. CTRL + S (Save) : Untuk menyimpan lembar kerja
  78. CTRL + U : atu halo lina iha textu nia okos
  79. CTRL + W : atu taka area microsoft office nebe mak aktivu hela
  80. CTRL + X : atu tesi textu ka imagen hodi muda ba fatin seluk



Disciplina da lingua portuguasa

QUESTIONARIOS

RESPONDA AS SEGUINTES   PERGUNTAS

1-      O plural de cão é cães
2-      O femenino de cão é cadela
3-      Lindo é um adjective Biforme no grau   normal
4-      O Antonimo   de   lindo/a é feio
5-      O sinonimo de lindo/a é bonito/a
6-      A palavra esta é   um pronome demostrativo variavel
7-      A palavra nossa é um pronome   possessivo
8-      A   Palavra isto é um pronome demostrativo invariavel
9-      A palavra com é uma preposicao   simples
10-  O verbo canto esta no tempo presente indiativo a 1a pessoa de singuar
11-  O   verbo   levaram esta no tempo preterito perfeito   simpes   na   3 a pessoa   de plural
12-  A mãe tem uma so silaba por   isso é monossilaba
13-  A paLavra casa é um substantive comum
14-  A Palavra   saude é um substantive abstrato
15-  A palavra monografia tem quantos silabas?
(ma-no-gra-fi-a) é polissilabas.

By Nelson Amaral

Tidak ada komentar:

Posting Komentar