Historia Kona Ba ETI
ESCOLA TÉCNICA INFORMÁTICA
( E T I )
Rua No. 6 de Setembro, Nu’u Badak Akadiru-Hun, Nain-Feto, Dili
RESUMO BADAK MATERIA CERTAME NIAN BA KOMEMORASAUN LORON
ANIVERSARIO ESCOLA TÉCNICA INFORMÁTICA (ETI) BA DALA 3 NEBE SEI KOMEMORA
IHA LORON 30 FULAN ABRIL TINAN 2012
Historia Badak Escola Técnica Informática (ETI)
Atu hasoru dezafius mundu globalizasaun ho mudansa ba
siensia teknologia iha merkadu global persija rekursu humanus nebe
professional, laos deit ba sira nebe remata estudo iha ensinu superior
maibe mos ba sira nebe aprende iha ensinu sekundaria nebe sai peritus,
professional iha quantidade nebe barak. Peritus sira ne’e persija tebes
iha area produsaun, industria, telekomunikasaun, negosio, edukasaun ho
seluk-seluk tan. Tamba ho ida ne’e ensinu iha area teknika inportante
tebes no sira obrigatoriomente atu hafoun ka update siensia no halo
adaptasaun ba teknologia foun nebe buras loron ba loron ho makaas tebes
nebe modern ho inovasaun iha mundu tomak. Ho ida ne’e seitor edukasaun
sai hanesan seitor nebe vital ho estrategia no hamoris rekursu ema
ida-ida iha kontekstu ”Investimento Capital Humano”
Minimu rekursu humano iha Nasaun oin-oin
bele resolve liu husi maximiza no dezemvolve seitor edukasaun
espesifiku ba nasaun dezemvolvido hanesan ita nia rai doben Timor-Leste.
Tamba ida ne’e maka loke Escola Técnica Informática ba kelase kalan /
noturna ba ema adultu ho nivel secundaria atu bele tama ba merkadu de
servisu nomos atu bele kontinua ba nivel superior mesmu iha rai laran
nomos iha rai liur. Ralasiona ho mehi kiik ida ne’e hanesan reaksaun no
kontribuisaun positiva ba prosesu dezemvolvimento, no partisipasaun ema
Timor Oan iha dezemvolvimento nia nasaun rasik ka ho prinsipu : “Timor
oan sai duni nain ba nia rain rasik”
Liu husi prinsipu sira iha leten, maka Fundação Klibur Mata Dalan ba
Cooperativa no Fila Liman Loke Escola Técnica Informática kelase kalan /
noturna ba ema adultus no sei hahu loke nia aktividade inskrisaun ba
estudantes iha Loron…………. Fulan……….Tinan….. iha Rua No. 6 de Setembro
Nu’u badak Akadiru-Hin, Sub-Distrito Nain Feto Distrito Dili,
Timor-Leste.
Prosesu akreditasaun sei lao hela no relasiona ho ida
ne’e Escola Técnica Informática halo nia inagurasaun iha loron 30 Fulan
Abril Tinan 2010 husi Dr. José Lúis Guterres nebe assume kargu hanesan
Primeiro Vice- Primeiro Ministro RDTL ho Dr. Paul Assis Belo assume
kargu Vice Ministru Edukasaun nebe deside loron 30 Fulan Abril Tinan
2010 hanesan loron moris Escola Técnica Informática nian.
Fundador : FUNDAÇÃO KLIBUR MATA DALAN BA COOPERATIVA NO FILA LIMAN
No.de Registo : 3/DNRN-MJ/IV/2008 TIN.5002065
Missaun
Hasae kualidade rekursu humano ema Timor-Leste atu sai badinas,
profissional no cultural iha aspectu oin-oin, tuir no partisipa
dezemvolve moris ekonomiano establidade ba povo nia moris iha Ukun Rasik
An iha era globalizasaun ida ne’e.
Vizaun :
Habelar an hodi tuir mudansa saida deit nebe iha Timor-Leste iha
seitor Edukasaun, teknologia, ekonomia nomos seitor politik ho
governasaun. Tamba iha prinsipu katak dinamica nebe relevante ho moris
nudar nasaun nian no nesisidade nebe inportante liu para atu hatene.
Intensaun No Objectivu
Intensaun atu loke escola kelase noturna ne’e, tamba atu hasae
kapasidade no kualidade de konhesementu iha area teknika informatika no
bele hetan diploma escola formal nivel Secundaria hodi nun’e bele
kontinua ba nivel ensino superior ou buka servisu ruma.
Objectivu:
- Hasae kualidade rekursus humanu ema Timor oan liu-liu ba ema adultus sira, iha area teknik informatika.
- Atu fasilita hodi bele hetan servisu no bele kontinua ba nivel ensino superior.
Donatur : NCBA / USAID
Mata dalan,
Pembinaan, bimbingan dan pengawasan: Ministerio da Educação da RDTL
EMBLEMA ESCOLA TÉCNICA INFORMATICA HO NIA SIGNIFIKA
Emblema Escola Técnica Informática desenha husi mestri Dionisio
Miguel de jesus Ximenes,B.Gi iha iha tinan 2009 molok Escola ne’e hahu.
SIGNIFIKA
Kabuar :
Katak Instituisaun ne iha nia deveres 5 (lima) para hatudu nia an hanesan instituisaun Edukasaun.
- Responsabilidade ba Nasaun
- Responsabilidade ba Sociedade
- Responsabilidade ba individu
- Responsabilidade ba siensia
- Responsabilidade ba Relijiaun saida deit.
KOR AZUL :
Hatudu katak ambiente nebe diak : katak mudansa ka transformasaun ho dinamika nebe mosu tenki tuir no halo tuir.
KOR KINUR
Hatudu katak osan mean : signifika katak buat hotu nebe ita
halo atu para hetan mehi nebe ita hakarak hamutuk. Atu sai osan mean bam
undo tomak katak sai hanesan liu ba ema iha mundo tomak.
BOLA MUNDU.
Bola mundo hatudu katak instituisaun ne instituisaun Edukasaun. Nebe
estuda dinamika ka buat hotu nebe lao iha mundo ne’e, atu hantene mundu
ne nia lalaok tomak principal tenki liu edukasaun.
KOMPUTADOR :
Espesialidade ou area nebe instituisaun ne’e iha ba.
FITUN, LIVRU HO LAPIZERA
Fo roman ba edukasaun no sai hanesan mata dalan ba ema ida-ida.
HISTORIA NASIONAL TIMOR-LESTE
Historia Timor-Lestehahu temi husi ema Australoid no Melanesia sira
husi Portugal nebe tama mai halo negosio ho rai ida ne’e (Timor-Leste)
iha siklu 16 no halo nia okupasaun kolonial iha siklu neba mos. Ikus mai
mosu konflitu barak-barak entre Portugal ho Olanda (Nederland) hodi
halo akordu iha tinan 1859 nebe Portugal intrega sorin balun rai ida
ne’e ba Olanda (Timor-Kupang). Iha funu mundial daruak tinan 1942 to’o
1945 Japaun okupa tomak Timor-Leste, maibe ikus mai Japaun lakon iha
funu mundial daruak ne’e no Portugal fila hikas mai okupa nafatin
Timor-Leste.
Iha tinan 1975, nebe akontese Revoluzaun Aifunan iha Portugal no
Guvernador Portugal iha Timor-Leste, Lemos Pires, la simu resposta husi
Guverno Central iha Portugal hodi haruka ajuda mai Timor-Leste nebe
akontese funu sivil, hodi nune’e Lemos Pires haruka dada tropa Portugal
nebe iha Timor-Leste laran tomak hodi halo evakuasan ba rai pedasuk nebe
hanaran Atauro. Liu tiha ida ne’e FRETILI N hatun bandeira Portugal
hodi halo nia proklamasaun ninia Independensia iha loron 28 Novembro
1975. Tuir informasaun husi Nações Unidas, durante ukun fulan 3 nia
laran mosu konflitu iha Guverno Timor-Leste hahu husi fulan setembro
to’o Novembro, FRETILIN halo intimidasaun ba populasaun sivil (60.000
Pessoas) maoritas feto ho labarik sira tamba sira nia Laen apoiantes ba
Integrasaun ho Indonesia. intervista ida iha loron 5 Abril 1977 ho
Sydney Morning Herald, Ministru Estrangeiro Indonesia Adam Malik hatete
katak “Funu sivil ne’e hamate ona ema besik 50.000 ka 80.000”. Biban
lakleur, grupu Pro-Integrasaun halao deklarasaun integrasaun ho
Indonesia iha loron 30 Novembro 1975 hodi husu ajuda Indonesia foti fila
ukun nebe FRETILIN ukun dadaun tamba ho dutrina Komunista.
Liu tiha ida ne’e tropa Indonesia hahu invade ona Timor-Leste iha
loron 7 Dezembro 1975, FRETILIN hamutuk ho populasaun Rihun-bba rihun
refugia ba ailaran hodi kontra tropa Indonesia, liu ema 200.000 husi
populasaun hirak ne’e mate tamba bombardier husi tropa Indonesia nomos
balun mate tamba moras no hamlaha. Barak mos mate iha vila bainhira
intrega an ba tropa indoneia, maibe Ekipa Cruz Vermelha Internasional
nebe toma konta ba ema sira ne’e la konsege salva balun.
Sorin seluk mos akontese vitima iha ailaran, akontese nemos husi
Gurpu FRETILIN radikal hodi hasoru ema sira nebe moderat liu. Hodi
nune’e maka lider-lider FRETILIN hetan oho husi maluk FRETILIN iha
ailaran. Historia ne’e akontese mos ba lider hanesan Francisco Xavier do
Amaral, Prezidente dahuluk Timor-Leste nebe halo deklarasaun
Independensia Timor-Leste nian iha tinan 1975. Sekarik biban neba
Jeneral Wiranto (nebe biban neba sei Letnan) la salva Xavier iha kuak
nebe FRETILIN sira kastigu nia iha ailaran, parese oras ne’e dadaun nia
laos ona Prezidente Partido ASDT iha Timor-Leste agora.
Durante fulan 3 funu sivil (setembro to’o Novembro 1975) no durante
tinan 24 okupasaun Ilegal husi Invaszaun Tropa Indonesia (1975-1999) liu
ema nain 200.000 mate no ema nain 60.000 mate husi FRETILIN nia liman
tuir informasun husi Nações Unidas. Barak liu mak mate iha Tropa
Indonesia nia liman molok no depois de invazaun no balu mos mate tamba
moras ho hamlaha. Rezultado husi CAVR katak ema nain 183.000 mate iha
Tropa Indonesia nia liman tamba beneno sasan quimika husi bomba napalm,
no morteiro.
Timor-Leste sai provinzia Indonesia ninian ba 27 iha tinan 1976
depois Guvernador Jeneral Timor-Portugal ikus liu Mario Lemos Pires
hadok an husi Dili, tamba lakonsege dumina situasaun nebe mosu funu
sivil, Portugal mos lakon prosesu deskolonial iha Timor-Portugal maibe
nafatin klaim Timorr-Portugal hanesan ninia rai nebe nia husik hela.
Amerika ho Australia ”Konkorda” invazaun Indonesia tamba tauk
Timor-Leste sai fatin ba komunista liu-liu tamba funu sivil Timor-Leste
hanesan FRETILIN nebe ho ninia dutrina Marxis-Komunis. Amerika ho
Australia tauk infaktu dutrina komunista haluan no influensia ba Asia
Tenggara, halo amerika nakdoko iha Vietnam nebe hamonu Saigon ka Chi
minh City.
Mosu demostrasaun ida iha Australia nebe hasoru invazaun Indonesia
iha Timor-Leste, nune’e mos iha Timot-Leste laran tomak mosu
demostrasaun husi joventude hodi kontra okupasaun illegal nebe ikus mai
mosu masakre oin-oin hanesan masakre : Kararas Viqueque, Santa Cruz
Dili, Igereja Liquica, Igereja Suai no masakre seluk-seluk tan. Masakre
Santa Cruz akontese iha loron Terça Feira, data 12 de Novembro Tinan
1991 nebe hamate ema atus ba atus. Mesmu masakre santa cruz ne’e hamate
ema lubun bo’ot maibe lahamate nasionalismu no esprito ukun rasik an
povu no joventude Timor-Leste.
Nações Unidas mos la konkorda ho hahalok Indonesia nian. Molok
Referendum nebe hala’o iha loron 30 Agustus 1999, iha akordu nebe halo
husi Nações Unidas entre Indonesia ho Portugal iha loron 5 Maiu 1999,
mayoritario populasaun Timor-Leste hili Ukun Rasik An husi Indonesia,
hahu husi Referendum to’o Forsa International ba Timor-Leste International Force for East Timor (INTERFET) to’o
Timor-Leste Setembro 1999, Ema sira nebe apoiantes Integrasaun halo
violensia bot hasoru sira nebe mak hakarak ukun rasik an, rezulta ema
nain 1.400 mate no 300.000 obriga refugia ba Timor-Loromonu,
Infrastruktra hanesan Uma, sistema irigasaun, be mos, Eskola,
eletricidade, Igreja hetan istragus hotu. Iha loron 20 Setembro forsa
dame internasional INTERFET tama Timor-Leste no hakotu problema hirak
ne’e. Iha Loron 20 Maiu 2002, Timor-Leste internacionalmente sai hanesan
Nasaun Independente ho naran Republika Demokratika Timor-Leste.
KONHESEMENTO GERAL BA KOMPUTADOR
Liafuan komputador mai husi lian Latina katak “Computare” nebe ho signifika katak “sura”.
- Kompueter katak grupo ida husi instrumentu elektroniku nebe komposto husi instrusaun input, instrumentu nebe halo procesamento ba input no instrument output nebe mak bele fo sai informasaun no servisu otomatikamente.
- Klassifikasaun komputador tuir procesamento dados sei fahe ba parte tolu, mak hanesan tuir mai ne,e :
- Komputador Analog katak komputador nebe uza ba procesamento dados analog ka kontinuasaun.
- Komputador Digital katak komputador nebe uza ba procesamento dados digital deit.
- Komputador Hibrid katak kombinasaun hosi komputador anlog ho komputador digital nebe mak halo procesu ba dados kualitativo no kuantitativo.
- Klassifikasaun komputador tuir medida fisiko sei fahe ba 5 :
- Super Computer
- Mainframe Computer
- Mini Computer
- Workstation Computer
- Micro Computer
- Klassifikasaun komputador tuir ninia objectivo nebe atu uza, sei fahe ba rua (2) :
- Komputador ba objectivo especialidade katak komputador nebe mak uza deit ba necessidade special no sei halo servisu oin ida deit, exemplo komputador ba halimar game.
- Komputador ba objectivo jeneralidade katak komputador nebe bele uza ba necessidade geral no bele halo servisu oin-oin, exemplo PC, Laptop, Notebook, nst.
- Klassifikasaun komputador tuir gersaun ka historia komputador nia sei fahe ba lima (5) :
- Gerasaun I (Primeiro) nebe mosu iha tinan 1946-1959.
- Gerasaun II (Segundo) nebe mosu iha tinan 1959-1964.
- Gerasaun III (Terceiro) nebe mosu iha tinan 1964-1970.
- Gerasaun IV (Quarto) nebe mosu iha tinan 1970-1990.
- Gerasaun V ( Quinto) nebe mosu iha tinan 1990 to’o agora.
- Procesamento dados nebe uza komputador hanaran procesamento dados elektroniku.
- Dados mak hanesan rekoila akontecimento nebe mak foti husi realidade ida nebe mak seidauk iha significado ba ema nebe atu simu no sei precisa procesu tan.
- Informasaun katak rezultado husi procesamento dados ba formatu ida nebe signifikativo liu.
- Sirkulasaun procesamento dados elektroniku sei fahe ba parte 5 :
- Origination mak procesu primeiro nebe mak sei halo rekoilamentu ba dados no sei hatama dados refere ba dokumentos basiku.
- Input katak procesu hatama dados ba komputador liu husi instrumento input ka input device
- Processing katak procesu procesamentu dados iha komputador laran ho insturmento procesu (processing device)
- Output katak procesu produsaun output husi rezultado procesamentu dados ho instrumentu output (output device).
- Dirtribuition (distribuisaun) katak procesu halo distribuisaun rezultado husi output ba parte nebe mak iha direito atu hetan ka precisa informasaun.
- Storage katak procesu atu rai rezultado husi procesamento dados.
- Struktura (hirarquia) dados sei fahe ba parte 4 :
- Byte : unidade ki’ik husi dados.
- Field
- Record
- File
- Sistema komputador forma husi elemento inportante tolu (3) mak hanesan hardware, software no braiware.
- Hardware : komponente fisiku sira nebe ita bele hare’e no kaer ho liman, mak hanesan input, processing no output.
- Input : procesu hatama dados ba komputador laran liu husi komponente input. Exemlo keyboard, mouse, nst.
- Processing : procesu procesamento dados ho komponente procesamentu nian (processing device). Exemplo : CPU (Central Processing Unit)
- Output : procesu produsaun output husi rezultado procesamentu dados ho instrumentu output (output device) nebe sai hanesan informasaun ba ema nebe precisa. Exemplo output device Monitor, Printer, speaker nst
- Software mak hanesan instrumentu no programa sira nebe iha komputador nia laran nebe bele hare maibe labele kaer ho liman. Software sei fahe ba parte 2 mak hensan sistema operasaun no program aplikasaun.
- Sistema operasaun mak software ida nebe halo kontrolu no halo koordenasaun entre hardware no progama aplikasaun sira iha komputador laran.
- Sistema operasaun nia fungsaun atu halo interpretasau entre hardware dan software. Exemplo Windows, Linux, Dos, Mac OS, nst
- Programa Aplikasaun mak software ida nebe bele determina katak oinsa uza rekursu ida atu resolve problema husi ema nebe uza komputador (user). Exemplo Microsoft Office Word, Excel, Power Point, Photosop, Access, Visual Basic, nst.
- Brainware (rekursu humano) mak ema nebe iha kapacidade ka rekursu halao servisu ho komputador. Brainware sei fahe ba 3, mak hanesan Analizador ba sistema, programador no operador.
- Analizador ba sistema mak ema nebe nia fungsaun atu halo studu, analiza, no kria sistema ida elektronikamente tuir aplikasaun nebe user hakarak.
- Progaramador maka ema nebe halo progarama tuir especialidade programa komputador nian.
- Operador mak ema nebe nia fungsaun ka servisu halo operasaun ba komputador.
- Media rai dados iha komputador nia laran hanaran memoria. Memoria komputador sei fahe ba rua mak henesan memoria internal no memoria external.
- Memoria internal iha rua mak henesan Read Only Memory (ROM) no Random Access Memory (RAM)
- ROM mak memoria internal nebe nia fungsaun atu rai programa sira nebe mai husi pabrika komputer rasik no sei le’e husi ema nebe uza komputador.
- RAM mak memoria internal nebe nia fungsaun atu rai programa no dados wainhira komputador sei moris ka provisorio deit.
- Memoria external mak memoria sira nebe bele rai programa ka dados ho durasau tempo nebe kleur, exeplo Diskette, Hardisk, DVD-R, DVD-RW, CD-R, CD-RW, Flash Disk, nst.
- CD-ROOM : fatin nebe atu tau CD ba komputador laran atu komputador bele le’e dados ka programa husi CD.
- DOS : Disk Operation System
- BIOS : Basic Input Output System
- Micsoft office mak programa aplikasaun ida nebe halo husi kompania Microsoft Corporation, nebe composto husi Microsoft word, excel, power point, access nst.
- Microsoft office Word mak programa aplikasaun procesamento ba textu (word processor) nebe bele halo relatorio, dokumentos, brosura, tabela, nst.
- Microsoft office Power Point mak programa aplikasaun nebe ita uza atu halo aprezentasaun.
- Microsoft office excel mak programa apliksaun nebe ema atu halo kontazen ba dados.
- Jeralmente struktura keyboard sei fahe ba parte 4 :
- Typing keys (butaun ketik) : parte keyboard nebe komposto husi latra, número no simbolo sira.
- Numeric Keys : parte keyboard nebe komposto husi número no simbolo operasaun aritematika.
- Function keys : parte keyboard nebe komposto husi fungsaun sira nebe espesifiku mak hanesan butaun F1 to’o F12.
- Control keys : parte keyboard nebe komposto husi butaun controlo nebe bele halo controlo ba sira seluk, hanesan home, end, insert, delete, page up, page down, control (ctrl), alternate (alt) dan escape (esc).
- Fungsaun Keyboard iha Microsoft office :
- CTRL + A : atu halo metan ka hili texu timak
- CTRL + B (Bold) : atu halo letra sai bukar ka mahar
- CTRL + C : atu kopia textu
- CTRL + E : atu muda parágrafu ba klaran
- CTRL + I (Italic) : atu halo letra hatoba tesik
- CTRL + J : atu halo parágrafu sorin-sorin hanesan
- CTRL + L : atu muda parágrafu ba sorin karuk
- CTRL + N : atu loke dokumentos foun
- CTRL + P : atu print dokumentos
- CTRL + R : atu muda parágrafu ba sorin los (kuana)
- CTRL + S (Save) : Untuk menyimpan lembar kerja
- CTRL + U : atu halo lina iha textu nia okos
- CTRL + W : atu taka area microsoft office nebe mak aktivu hela
- CTRL + X : atu tesi textu ka imagen hodi muda ba fatin seluk
Disciplina da lingua portuguasa
QUESTIONARIOS
RESPONDA AS SEGUINTES PERGUNTAS
1- O plural de cão é cães
2- O femenino de cão é cadela
3- Lindo é um adjective Biforme no grau normal
4- O Antonimo de lindo/a é feio
5- O sinonimo de lindo/a é bonito/a
6- A palavra esta é um pronome demostrativo variavel
7- A palavra nossa é um pronome possessivo
8- A Palavra isto é um pronome demostrativo invariavel
9- A palavra com é uma preposicao simples
10- O verbo canto esta no tempo presente indiativo a 1a pessoa de singuar
11- O verbo levaram esta no tempo preterito perfeito simpes na 3 a pessoa de plural
12- A mãe tem uma so silaba por isso é monossilaba
13- A paLavra casa é um substantive comum
14- A Palavra saude é um substantive abstrato
15- A palavra monografia tem quantos silabas?
(ma-no-gra-fi-a) é polissilabas.

Tidak ada komentar:
Posting Komentar